Zdrave navike produžavaju živote
Nova studija pokazuje ono što smo oduvijek znali: naše zdravlje i navike kao djece i tinejdžera, utiču na naše zdravlje kao odraslih. I ne samo na naše zdravlje, nego koliko dugo ćemo živjeti.
Šta je istraživanje mjerilo i otkrilo?
Studija International Childhood Cardiovascular Cohorts Consortium Outcomes Study prikupljala je podatke o gotovo 40.000 ljudi iz Sjedinjenih Država, Finske i Australije. Počeli su ih upisivati kao djecu od sedamdesetih do devedesetih godina i od tada ih prate.
Istraživači su promatrali učinke pet faktora rizika:
- Indeks tjelesne mase ili BMI, proračun koji pokazuje je li osoba u granicama zdrave težine.
- Sistolni krvni pritisak , koji je najviši broj u očitavanju krvnog pritiska i mjera je pritiska koji se vrši na arterije kada srce kuca.
- Vrijednost ukupnog holesterola, mjera koliko je voštane supstance u vašoj krvi. Iako je holesterol važan za rad poput izgradnje ćelija i hormona, njegova prevelika količina može dovesti do bolesti srca i moždanog udara.
- Nivo triglicerida, mjera koliko je ove masne supstance u krvi. Kao i kod holesterola, prevelika količina njega povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
- Pušenje u mladosti.
Od 2015. do 2019. istraživači su pratili sve te ljude koji su u prosjeku imali 46 godina, što nije velika starost. Otkrili su da je gotovo 800 njih imalo kardiovaskularne probleme (poput srčanog ili moždanog udara), od kojih je više od 300 bilo fatalno.
Kada su istraživači uporedili rezultate s vrijednostima za pet faktora, otkrili su da su oni zaista faktori rizika:
Ljudi koji su imali više od normalnih vrijednosti za sve faktore rizika imali su gotovo utrostručen rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Pušenje je najveći faktor rizika, a slijede BMI, sistolni krvni pritisak, trigliceridi i holesterol.
Ne morate imati svih pet faktora da biste bili u opasnosti; na primjer, ljudi koji su bili gojazni kao djeca imali su više od tri puta veću vjerojatnost da će imati kardiovaskularne bolesti – a oni čiji je krvni pritisak bio visok ili blizu visokog imali su dvostruko veći rizik.
Ništa od ovoga nije iznenađenje, ali to što se vidi tako jasno trebalo bi da bude poziv za buđenje , posebno za roditelje.
Šta roditelji mogu učiniti kako kako bi napravili put prema zdravoj odrasloj dobi?
Roditelji mogu poduzeti ova četiri važna koraka:
Znajte je li vaše dijete u opasnosti. Razumljivo, mnogi roditelji ne obraćaju pažnju na brojke na pregledu djeteta, niti na rezultate krvnih pretraga. Ali ti brojevi su važni.
Provjerite znate li BMI vašeg djeteta — i da li je zdrav ili ne. Za odrasle kažemo da je BMI od 19 do 25 zdrav. Kod djece i tinejdžera to je malo komplikovanije; posmatramo procenat BMI na osnovu starosti i pola. Ako je procenat između 85 i 95, dijete ima prekomjernu tjelesnu težinu; ako je iznad 95, dijete je gojazno. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti imaju kalkulator pomoću kojeg možete izračunati BMI i procenat.
Upoznajte se s krvnim pritiskom vašeg djeteta — i je li zdrav ili ne . Opet, to zavisi od starosti,pola i visine. Djetetu treba izmjeriti krvni pritisak prilikom svakog pregleda počevši od treće godine.
Raspitajte se o provjeravanju nivoa holesterola i triglicerida vašeg djeteta. To se obučno radi u adolescenciji, ali može se uraditi i ranije ako dijete ima prekomjernu težinu ili ako u porodičnoj anamnezi ima povišenih nivoa. Ako vi ili član uže porodice imate visok holesterol ili trigliceride, provjerite je li pedijatar vašeg djeteta svjestan toga.
Pitajte svoje dijete o pušenju (i upotrebi drugih supstanci). Nemojte pretpostavljati da znate.
Ozbiljno shvatite ono što naučite – i ovo istraživanje. Pristup “to je samo dječja mast” ili “imaju dovoljno vremena da ozdrave” može biti opasan.
Ako vaše dijete ima povišen BMI, krvni pritisak nivo holestrola ili triglicerida, razgovarajte sa svojim ljekar o tome šta možete učiniti – i učinite to.
Bez obzira na brojke vašeg djeteta, pobrinite se da ima zdravu ishranu, bogatu voćem, povrćem, integralnim žitaricama, zdravim mastima i nemasnim proteinima. Ograničite dodavanje šećera (posebno u pićima), prerađenu hranu i nezdrave masti.
Isto vrijedi i za vježbu: djeca bi trebala vježbati sat vremena dnevno. To ne mora biti timski sport, ako vaše dijete nije tip osobe za timske sportove (ili vaš život nije pogodan za timske sportove); aktivna igra, šetnje, gledanje videa s vježbama ili čak samo plesanje u dnevnoj sobi je u redu.
Razgovarajte sa svojom djecom o nepušenju. Počnite rano — puno prije adolescencije, kada pritisak vršnjaka postane snažan. Pobrinite se da znaju činjenice i pomozite im da nauče i uvježbaju načine kako reći ne.
Redovno posjećujte ljekara. Djeca bi trebala posjećivati svog ljekara barem jednom godišnje, a ako vaše dijete ima jedan od pet faktora rizika, trebaće češće posjete. Neka vam ove posjete budu prioritet – život vašeg djeteta može doslovno zavisi od toga.
