Šta trebate znati o posjeti ginekologu?
Kada biste trebali posjetiti ginekologa? Odgovor je na neki način jednostavan, na drugi je komplikovaniji. Ako ste žena ili osoba sa ženskim reproduktivnim organima, stručnjaci preporučuju da s ginekologom krenete kada postanete seksualno aktivni ili da ga posjetite barem jednom prije nego što napunite 21 godinu.
Dobra ginekološka njega, kako se ova vrsta zdravstvene njege naziva, važna je iz mnogo razloga. Zavisno od vaših potreba, ginekološku njegu možete dobiti od ginekologa ili pružatelja primarne zdravstvene zaštite (PCP) kao što su ljekar ili medicinska sestra. U ovom tekstu ćemo opisati osnovne razloge za posjetu ginekologu i kako odlučiti hoćete li posjetiti ginekologa ili pružatelja primarne zdravstvene zaštite. Takođe ću objasniti što se događa tokom posjeta ginekologu, o čemu razgovarati i kako se tokom posjeta osjećati što ugodnije.
Uobičajene vrste ginekološke njege
Dobri razlozi da posjetite zdravstveni tim ili tim ginekologa uključuju:
- Papa test za prevenciju raka grlića maternice (ovaj skrining test provjerava ćelije na grliću materice na abnormalnosti ili prekancerom)
- Rasprava o mogućnostima i metodama kontrole rađanja
- Rješenja za bolne, teške ili neredovne menstruacije
- Promjene u vaginalnom sekretu, koje mogu biti znak vaginalne infekcije (na primjer, gljivična infekcija ili bakterijska vaginoza)
- Testiranje na polno prenosive infekcije (SPI), kao što su klamidija, gonoreja ili trihomonijaza
- Simptomi infekcije urinarnog trakta (UTI), kao što je peckanje prilikom mokrenja, krv u urinu, češće mokrenje nego inače ili osjećaj intenzivnog nagona za mokrenjem
- Bol ili nelagoda tokom seksa
- Osip, kvržice ili iritacije na vulvi (spoljašnji dio vagine)
- Simptomi perimenopauze ili menopauze, kao što su neredovne menstruacije, talasi vrućine ili suvoća vagine.
Trebate li posjetiti ljekara primarne zdravstvene zaštite ili ginekologa?
Mnogi timovi primarne zdravstvene zaštite, posebno ljekari porodične medicine, dobro su opremljeni da rukovode osnovnom ginekološkom njegom. Oni mogu da uraditi Papa testove i testiranje na SPI; prepisati ljekove ili savjete za IMS, vaginalne infekcije i infekcije urinarnog trakta i pomoći vam da odlučite koje su metode kontrole rađanja dobar izbor za vas.
Ipak, određene probleme najbolje rješava ljekar koji je specijalizovan za ginekologiju. Na primjer, trebali biste posjetiti ginekologa ako imate:
- Bolne ili neredovne menstruacije
- Jaku bol u karlici ili bol tokom seksa
- Ponavljajuće vaginalne infekcije, kao što su gljivične infekcije ili bakterijska vaginoza
- Ponavljajuće infekcije urinarnog trakta
- Ukoliko ste doživjeli seksualni napad.
Takođe je korisno posjetiti ginekologa za kontrolu rađanja, ako želite koristiti metode dugotrajnog djelovanja, kao što je intrauterini uložak (IUD) ili implantat za kontrolu rađanja, ili ako imate zdravstvenih problema poput visokog krvnog pritiska ili lupusa koji neke metode kontrole rađanja nisu sigurne za Vas.
Šta se dešava tokom posjete ginekologu?
Kao i svaki ljekar, ginekolog će postavljati pitanja o vašoj istoriji bolesti. Takođe će vas pitati o seksualnoj aktivnosti – a pitanja su ovakva: Kada ste počeli imati seks i jeste li seksualno aktivni – i nadate li se da ćete imati djecu.
Kada novi pacijent dođe na ginekološki pregled, obavi se potpuni pregled uključujući pregled dojki, pregled stomaka i pregled karlice. Pregled karlice uključuje pregled vulve i labija (usana) koje formiraju spoljašnje genitalije, unutrašnju stranu butine i zadnjicu. Zatim koristi spekulum za pregled tkiva unutar vagine. Ovaj pregled može biti malo neugodan, s osjećajem pritiska, ali ne bi trebao biti bolan. Uvijek biste trebali reći svom ljekaru ako osjećate bol tokom bilo kojeg dijela pregleda.
Ako imate simptome, možda ćete se testirati na vaginalne infekcije, polno prenosive bolesti ili infekciju urinarnog trakta. Bilo koji problem s kožom vulve može zahtijevati malu biopsiju kože ili uzorak lezije ili kvrge.
O čemu biste trebali razgovarati tokom posjeta?
Ima nekoliko važnih stvari o kojima treba razgovarati tokom posjeta. Najbolje je da ih zapišete unaprijed jer se ljudi često osjećaju nervozno i uznemiremo tokom ovakvih osjetljivih posjeta:
- Vaša seksualna istorija (broj partnera, bilo kakva zabrinutost zbog izloženosti polno prenosivim bolestima)
- Problemi s curenjem urina ili poteškoće u kontroli urina
- Slab seksualni nagon ili želja za seksom
- Nelagoda ili bol tokom seksa
- Obilne ili neredovne menstruacije
- Bilo kakav vaginalni miris, nelagodnost ili abnormalni iscjedak
- Osip ili izbočine u području karlice
- Zabrinutosti ili planovi za rađanje djece u budućnosti.
Kako da se osjećate što udobnije tokom posjete ginekologu?
Normalno je osjećati se nervozno. Raspravljate o osjetljivim temama i mogli biste se osjećati ranjivo, pa čak i neugodno tokom posjete. Evo nekoliko strategija kojima možete maksimalno povećati svoju udobnost tokom ovih posjeta:
Ako ste uznemireni ili nervozni tokom posjeta ginekologu, obavijestite svog ljekara.
Postavite sva pitanja prije početka fizičkog pregleda.
Recite ljekaru da li vam je ovo prvi pregled karlice.
Ako ste u prošlosti doživjeli seksualni napad ili traumu, recite svom ljekaru da vam ove vrste pregleda mogu biti teške s obzirom na vašu istoriju .
Vježbajte svjesno disanje ili druge tehnike opuštanja tokom pregleda.
Dodatni načini kojiće vam pomoći da vaše posjete ginekologu budu bolje iskustvo:
Možete pitati svog ljekara:
Šta da očekujete od pregleda prije nego što počne kako bi vam pomogli da se osjećate spremnije.
Da vam objasni zašto je svaki dio pregleda neophodan i da vam kaže o svim testovima koje planira da napravi.
Da vas obavijesti kada pregled može postati malo neugodan.
Imate pravo da odbijete bilo koji dio pregleda, a Vaš ljekar treba poštovati Vaše želje. Takođe imate pravo da tražite pratioca tokom pregleda ako se tako osjećate ugodnije.
Vjerujte svom osjećaju. Ako vam iskustvo s određenim ljekarom nije ugodno ili se niste s njim povezali, potražite drugog ginekologa.
