Šećeri

Višak kalorija iz hrane i pića sa visokim sadržajem slobodnih šećera može dovesti do prekomjerne težine i gojaznosti. Nedavni dokazi takođe pokazuju da slobodni šećeri utiču na krvni pritisak i serumske lipide i ukazuju da smanjenje unosa slobodnih šećera smanjuje faktore rizika za kardiovaskularne bolesti. Konzumiranje slobodnih šećera povećava rizik od karijesa zuba. Kod odraslih i djece unos slobodnih šećera treba da bude manji od 10% ukupnog unosa energije. Smanjivanje na manje od 5% ukupnog unosa energije iz slobodnih šećera obezbijedilo bi dodatne zdravstvene koristi. Za prosječnu dnevnu ishranu koja sadrži 2.000 kalorija, 10% ukupne kalorije ekvivalentno je količini od oko 50 grama šećera. Za dalje zdravstvene koristi, smjernice predlažu da se potrošnja šećera smanji na ispod 5% ukupnih kalorija dnevno, što iznosi oko 25 grama šećera ili oko šest kašičica.

Unos šećera može se smanjiti:

• ograničavanjem konzumiranja hrane i pića koja sadrže velike količine šećera, poput slatkih grickalica, bombona i napitaka zaslađenih šećerom (tj. sve vrste pića koja sadrže slobodne šećere – to uključuje gazirana ili negazirana bezalkoholna pića, voćne ili povrćne sokove i napitke, tečne i praškaste koncentrate, aromatizovanu vodu, energetska sportska pića, aromatizovane mliječne napitke i sl.);
• konzumiranjem svježeg voća i sirovog povrća kao zdravih grickalica, umjesto slatkiša.

Izvor: Preporuke za smanjenje unosa hrane bogate zasićenim mastima, trans mastima,šećerima i solju, Institut za javno zdravlje, 2020. dostupno na https://s3.eu-central-1.amazonaws.com/web.repository/ijzcg-media/files/1638792630-preporuke-za-smanjenje-unosa-hrane-bogate-zasicenim-mastima-trans-mastima-secerima-i-solju.pdf