Procjena posljedica pušenja

Fizičke i medicinske posljedice pušenja su brojne, a obim i ozbiljnost bolesti povezanih sa pušenjem su šokantni.

„Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je u toku 2002. godine umrlo 4,9 miliona ljudi zbog pušenja, pri čemu se očekuje da će se do 2030. godine broj umrlih povećati na 10 miliona, od čega 70% u zemljama u razvoju. Zbog vrlo snažnih antipušačkih kampanja tokom posljednjih nekoliko decenija značajno je redukovan broj korisnika duvanskih proizvoda u razvijenim zemljama. Danas se procjenjuje da oko 70-80% pušača živi u zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji u kojima je duvanska industrija našla odgovarajuće tržište. Poseban problem predstavlja pušenje mladih i uočava se tendencija pada starosne granice kada se počinje sa pušenjem.” (zvanični sajt Instituta za javno zdravlje CG)

Pušači se razbole i umiru u mlađoj životnoj dobi u odnosu na nepušače. Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, polovina redovnih pušača koji su počeli da puše tokom adolescencije umrijeće zbog upotrebe duvana.

Rak je jedan od najgorih efekata koje pušenje ima na tijelo. Organi koji imaju direktan kontakt sa duvanskim dimom, grlo, pluća i jednjak, su pod velikim rizikom da razviju rak.

Neki od efekata koje ćete vjerovatno iskusiti ubrzo ukoliko nastavite sa ovom navikom (ako ih već ne doživljavate!):

• Prsti i nokti ostaju bez boje sa mrljama senfaste boje koje se ne mogu očistiti.
• Vaš dah poprima miris cigarete ili cigare koju pušite ili starog, dugotrajnog duvana.
• Vremenom vaša koža poprima izgled starijeg uzrasta, sa pretjeranim borama, pukotinama i linijama zabrinutosti.
• Vaše desni i zubi pate od parodontalne bolesti, uključujući gingivitis (bolne, otečene i krvareće desni). Zubi poprimaju boju u neželjenim nijansama od senf žute do tamno smeđe.
• Pušenje može prouzrokovati ili pogoršati čir u želucu ili dovesti do njegove ponovne pojave.

Cigarete imaju ulogu u razvoju osteoporoze- stanjivanje ili slabljenje kostiju, često kod starijih osoba.

Žene koje puše, a koje su starije od 35. godina, i koje uzimaju oralne kontraceptive (pilule) imaju veći rizik za dobijanje srčanog udara, moždanog udara i krvnih ugrušaka.

Periferna vaskularna bolest, koja uzrokuje bol, gubitak osjećaja i lošu cirkulaciju u nogama, ozbiljno je stanje koje može dovesti do infekcije i čak zahtijevati amputaciju. Pušenje je primarni faktor rizika za razvoj nekih vrsta perifernih vaskularnih bolesti.

Ako imate prekomjernu težinu ili imate visok krvni pritisak ili dijabetes, pušenje će pogoršati ova stanja i može dovesti do ozbiljnijih simptoma i/ ili veće potrebe za liječenjem.

Najmanje jedan od osam slučajeva visokog krvnog pritiska je zbog pušenja.

Bebe majki koje puše su u većem riziku od SIDS-a (sindroma iznenadne smrti odojčadi) i od rođenja sa malom tjelesnom težinom.

Djeca majki koje puše imaju veće šanse da imaju astmu, upale uha i infekcije gornjih disajnih puteva.

Pušenje je takođe jedan od glavnih faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, uključujući bolesti srca, moždani udar, aneurizmu trbušne aorte (aneurizma, tj. proširenje aorte koje pukne izaziva smrt u skoro pa 100 % slučajeva).

Pušenje je glavni krivac za srčane udare (infarkt miokarda). Studije pokazuju da je rizik od smrti od srčanog udara direktno povezan sa tim koliko duboko udišete dim cigarete, koliko dugo pušite i koji broj cigareta pušite dnevno.

VAŽNO! Pušači imaju skoro dvostruko veću šansu da dožive srčani udar nego nepušači.