Uncategorized

Menopauza i dobitak na težini

Da li se uvijek javljaju jedno uz drugo? Ponekad nam se može učiniti tako pogotovo zbog toga što je dobitak na težini izrazito čest posle nastanka menopauze. Otprilike 30% žena starosti između 50-59 godina nisu samo gojazne već morbidno gojazne (zvaničan medicinski termin). Ovaj tekst će vas uputiti u to kako da vodite računa o vašoj kilaži.

Rizici koje nosi gojaznost u postmenopauzalnom periodu
Mnogi rizici dobitka na težini su već uveliko poznati:visoki krvni pritisak,oboljenja kardiovaskularnog sistema, dijabetes itd.Višak masnog tkiva u zoni struka još značajnije uvećava taj rizik.Nažalost višak u predijelu struka je češći nakon menopauze.Ako je vaš struk veći u obimu od 90cm krajnje je vrijeme da se pozabavite ovim problemom i da preduzmete korake ka njegovom rješavanju.

Zašto dolazi do pojave gojaznosti nakon menopauze?

U pitanju je više faktora koji obuhvataju kako menopauzu, tako i prirodan proces starenja.

Uticaj estrogena

Kod studija na životinjama dokazano je da estrogen pomaže u kontroli kilaže. Kod nižih nivoa estrogena u krvi, životinje su imale tendenciju da unose veće količine hrane i da budu manje fizički aktivne. Snižen estrogen takođe može usporiti metabolizam. Moguće je da se ista stvar dešava kod žena kod pada nivoa estrogena nakon menopauze. Neki dokazi upućuju na to da terapija nadoknade estrogena ubrzava metabolizam kod žena. Ovo bi u teoriji moglo usporiti proces gojenja. Manjak estrogena mogao bi takođe dovesti do toga da tijelo iskorišćava ugljene hidrate u energetske svrhe sa smanjenom efikasnošću, što samo po sebi dovodi do stvaranja većih depozita masti kao energetske rezerve.

Drugi faktori koji su povezani sa starosnom dobi

Kako žene staraju u tijelu se dešavaju mnoge druge promjene koje doprinose dobitku u kilogramima. Na primjer:

• Manja je vjerovatnoća da će biti fizički aktivne. 60% odraslih žena nisu dovoljno fizički aktivne i ovaj procenat se uvećava sa godinama.
• Dolazi do gubitka mišićne mase, što dodatno usporava metabolizam pri odmoru.
• Dolazi do manjka energije koja se može upotrijebiti u svrhe mršavljenja. Da bi se postigao isti efekat kao u mlađim danima mora se uložiti značajno više truda i vremena.

Kako fizička aktivnost pomaže u kontroli tjelesne mase nakon menopauze?

Što ste aktivniji biće manja šansa da postanete gojazni. Studija Nacionalnog instituta za zdravlje SAD-a je pokazala da su pacijentkinje koje su makar 10 minuta dnevno imale neku vrstu fizičke aerobičke aktivnosti u prosjeku imale obim struka za 15cm manji od onih koje to nisu radile. Vježba tokom gubitka na težini je jednako bitna kao i vježba nakon ostvarenog željenog rezultata, kako bi se održavala normalna količina tjelesne masti.

Drugi benefiti fizičke aktivnosti nakon menopauze

Fizička aktivnost donosi mnoge druge prednosti osim gubitka na težini:

• Snižen rizik od osteoporoze, snižen rizik od nastanka metaboličkog sindroma, srčanog udara i drugih kardiovaskularnih oboljenja,
• Poboljšano stanje insulinske rezistencije,
• Održavanje snage u mišićima i zglobovima,
• Pomaže u radu crijeva,
• Pomaže u kontroli depresije i anksioznosti,
• Sveukupno poboljšava zdravlje.

Izbori vježbi nakon menopauze

Trening snage ili program fizičke aktivnosti koji uključuje savladavanje težine, pomoći će vam da izgradite mišićnu masu i da održite već postojeću koštanu masu (smanjen rizik od preloma ili degradacije) i da poboljšate vaš metabolizam koji je kritičan u menadžmentu tjelesne težine. Dva ili tri puta nedjeljno je dovoljno s tim da je više od toga poželjno. Primjeri ovih vježbi su sprave sa težinama u teretani, tegovi, sprave koje pružaju otpor, joga ili baštovanstvo.

Slabo zahtjevne aerobične vježbe su dobre za vaše srce i pluća. Običan hod na primjer je jedan od najboljih izbora, zato što ga možete odraditi gdje god da ste. Drugi korisni primjeri su plivanje, vožnja bicikla,aerobik, tenis, ples. Vježbajte umjereno najmanje 30 minuta dnevno praktično svakog dana u nedjelji.

Kada god možete dodajte fizičke aktivnosti vašem dnevnom rasporedu, bilo da je u pitanju sport, igra sa djecom, pranje kola itd.

Dodatni savjeti sa osiguran uspijeh

Prije nego što počnete vježbati:

• posavjetujte se sa vašim ljekarom u vezi plana ishrane i vježbi,
• nađite partnera za trening,
• nabavite dobre patike za vježbu,
• odaberite dobar dan i samo počnite, bez previše odlaganja.

Nakon što krenete sa aktivnošću:

• zagrijte se minimum 10 minuta da biste rastegli mišiće koji će pretrpjeti napor vašeg treninga,
• ako Vam se javi kakva nelagoda ili neočekivan bol prilikom vježbanja obavezno se posavjetujte sa vašim ljekarom,
• postepeno pojačavajte intenzitet vašeg treninga,
• uvedite raznolikost u vašu trening rutinu.

Naravno uz sve navedeno potrebno je održavati određen režim ishrane koji će vam pomoći (koji možete dobiti savjet od vašeg ljekara), kao i ispravan san i naravno volja i upornost.

Više iz:Uncategorized

Možda vam se dopadne

Komentari su onemogućeni.

0 %