Koliko tačno životne navike utiču na dužinu životnog vijeka?

Održavanje pet zdravih navika- zdrava dijeta, svakodnevna fizička aktivnost, održavanje
zdrave tjelesne mase, umjereno konzumiranje alkohola i prestanak pušenja tokom odraslog života može dodati više od jedne decenije na očekivani životni vijek, pokazala je nova studija na Harvardskom univerzitetu.

Istraživači su takođe otkrili da žene i muškarci koji su živjeli zdravim načinom života su u 82% imali manju šansu od umiranja od kardiovaskularnih oboljenja i 65% manju šansu od umiranja od maligniteta u poređenju sa onima koji nisu praktikovali ove navike. Ova studija je rađena u periodu od 30 godina i ona je prva temeljna analiza uticaja usvajanja zdravih stilova života na dužinu životnog vijeka. Istraživači i kolege ljekari su za ovo istraživanje posmatrali 34 godine podataka uzetih od 78 865 žena i 27 godina podataka uzetih od 44 354 muškaraca. Oni su analizirali kako pet pomenutih navika: nepušenje, nizak body mass index (18.5-24.9), najmanje 30 min. ili više umjerene do intezivne fizičke aktivnosti dnevno, umjerena konzumacija alkohola (npr. jedna časa vina dnevno za žene ili dvije čaše za muškarce), i zdrava dijeta mogu uticati na smrtnost.
Za učesnike studije koji nisu usvojili nijednu od pomenutih zdravih životnih navika je procjenjeno da je očekivani preostali broj godina nakon navršene pedesete godine 29 za žene, a 25.5 za muškarce, dok je za one koji su živjeli zdravije projektovano da imaju 43.1 godina za žene i 37.6 godina za muškarce nakon navršene pedesete godine. Sumirano, usvajanjem ovih navika žene su produžile život za 14 godina, a muškarci za 12 godina. Takođe, za učesnike koji su praktikovali zdrave navike je utvrđeno da imaju za 74% manju šansu od umiranja tokom perioda studije. Otkriveno je da na smrtnost značajno utiče i to u kolikoj mjeri je ispitanik praktikovao ponašanje u skladu sa zdravljem, i krajnji zaključak je da je kombinacija svih pet zdravih načina života omogućila najduži i najkvalitetniji životni vijek.
Biti zdrav je u suštini odluka svakog pojedinca, ali ne treba zanemariti značaj društvene okoline koja treba da stvori onu socijalnu klimu u kojoj će pojedinci lakše i blagovremeno donositi upravo ovu odluku. Zato se moramo boriti za naše lično zdravlje, a uz to je jednako važno da svojim primjerom i učestvovanjem u organizovanim društvenim aktivnostima budemo dio promjene koja će nam omogućiti da dočekamo duboku starost zdravi i zadovoljni.